Utvrđeno je da se, u razvijenim zemljama, otprilike 30-40% ukupno dijagnosticiranih karcinoma kod muškaraca, te čak do 60% kod žena, može povezati sa različitim prehrambenim čimbenicima, što prehranu stavlja na drugo mjesto preventabilnih uzroka ovih opasnih bolesti, odmah nakon pušenja. U zemljama u razvoju, ovaj postotak iznosi 20%, no posve je izvjesno da će sa usvajanjem prehrambenih navika modernog duštva, i ovaj postotak rasti.
Dokazi o utjecaju prehrane na rizik od razvoja kancerogenih bolesti prikupljeni su na temelju brojnih znanstvenih studija. Primjerice, vrlo važne hipoteze postavljene su na osnovu promatranja veza između konzumacije hrane u različitim regijama te incidencije karcinoma u istima, kao i na osnovu promatranja promjena u stopi pobola od karcinoma među populacijom nakon migracije iz jedne regije u drugu.
Snažne dokaze o utjecaju prehrane na razvoj različitih oblika karcinoma dale su studije u kojima su se uspoređivale prehrambene navike oboljelih od karcinoma i kontrolnih ispitanika. Mnoge od ovih opservacijskih humanih studija potvrđene su i eksperimentalnim studijama na životinjama. Trenutne prehrambene preporuke, kreirane sa ciljem prevencije razvoja karcinoma, uglavnom su nastale na osnovi epidemioloških studija koje su uspoređivale prehrambene navike različitih zemalja sa niskom i visokom incidencijom određenih oblika karcinoma.
Te preporuke se mogu svesti na 6 osnovnih koraka prevencije:
• Održavanje adekvatne tjelesne mase tako da BMI (indeks tjelesne mase) bude u rasponu od 18.5 – 24.9
• Redovito provođenje tjelesne aktivnosti
• Ograničena konzumacija alkohola, najviše 1 jedinica dnevno
• Adekvatan unos raznovrsnog voća i povrća, minimalno 400 g dnevno, a poželjno 800 g dnevno
• Ograničen unos zasićenih masnoća i soli
• Ograničen unos procesiranih proizvoda, posebice mesa i mesnih prerađevina
Karcinom dojke je drugi najčešći oblik karcinoma općenito i najčešći oblik karcinoma kod žena. Zanimljivo je da je incidencija karcinoma dojke otprilike 5 puta veća u razvijenim nego u nerazvijenim zemljama i u Japanu.
Prehrambeni čimbenici za koje je poprilično dobro dokumentirano da imaju ulogu u etiologiji karcinoma dojke uključuju pretilost i konzumaciju alkohola. Postoje podaci prema kojima pretilost povećava rizik od razvoja karcinoma dojke kod žena u postmenopauzi za 50%.
Pretilost u perimenopauzi, međutim, ne povećava rizik za razvoj karcinoma dojke, no često vodi ka pretilosti u kasnijim životnim razdobljima, a samim time i povećanju rizika za razvoj spomenutog karcinoma. Cijeli niz znanstvenih studija ukazuje na postojanje veze između konzumacije alkohola i rizika od karcinoma dojke. Uočeno je da konzumacija prosječno jednog alkoholnog pića svaki dan povećava rizik za razvoj karcinom za 10%.
Ostali prehrambeni čimbenici koji se vežu uz povećan rizik razvoja karcinoma dojke uključuju prekomjeran unos masnoća, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, te smanjen unos voća i povrća, prehrambenih vlakana, fitoestrogena i maslinovog ulja.
Naime, studije provedene tijekom proteklih pedeset godina pokazale su kako je incidencija raka dojke značajno niža u žena koje žive na Mediteranu u odnosu na žene zapadnog svijeta. Nažalost, zbog promjena u načinu prehrane mediteranaca, statistike su ponešto promijenjene tijekom protekla dva desetljeća. Međutim, čini se da mediteranska prehrana blagotvorno djeluje na prevenciju malignih bolesti, a dobar dio zasluga može se pripisati visokom unosu ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje sadrži fenolne spojeve sa snažnim antitumorskim djelovanjem.
U nastavku slijede jednostavne smjernice za prehranu koja može pomoći u prevenciji karcinoma dojke
- Konzumirajte ekstra djevičansko maslinovo ulje svakodnevno!
- U prehranu uključite sjemenke, orašaste plodove i ulja sjemenki (laneno, bućino, konopljino ulje)
- Uz onkološku terapiju lijekovima uzimajte preporučene doze vitamina D i po potrebi kalcija zbog očuvanja koštane mase
- Neka vaša prehrana obiluje mahunarkama – slanutkom, mahunama, graškom, grahom, sojom
- Svakodnevno konzumirajte 5 ili više serviranja voća i povrća
- Punomasne mliječne proizvode ograničite i zamijenite napitcima od zobi, riže, soje, pira i badema
- Izbjegavajte prženu hranu i hranu bogatu zasićenim i trans nezasićenim mastima
- Konzumirajte ribu učestalo i ograničite unos crvenog mesa
- Izbjegavajte alkohol i pušenje
