Prema dostupnim podacima pretpostavlja se da samo 10% stanovništva Njemačke ima u potpunosti zdrave vene, a američko društvo za vaskularnu medicinu je 2016. izdalo podatak da više od 30 miliona ljudi pati od nekog oboljenja vena, ali samo 10% se aktivno lijeći.
Blaga venska oboljenja (umorne i teške noge, oticanje nogu itd…), ukoliko nisu tretirana, mogu dovesti vremenom do varikoznih vena ili venske tromboze.
Kako naše vene rade i kako im mi možemo pomoći?
Široki sistem krvnih sudova transportuje krv u našem tijelu. Krvni sudovi se dijele na arterije i vene, zavisno od pravca u kojem teće krv u njima. Srce pumpa krv kroz arterije u svaki dio našeg tijela i dostavlja kisik našim ćelijama.
Značaj venskog sistema
Zadatak naših vena je da transportuju krv bez kisika, nazad u srce i dalje u pluća. Mnogobrojne male krvne žile, tzv. kapilari i venule, prikupljaju staru krv iz cijelog tijela i dalje prosljeđuju venama koje transportuju iskorištenu krv u srce.
Oko 7000 litara krvi teće nazad u naše srce preko venskog sistema. Krv u našim venama je tamnija nego u arterijama zato šo nije obogaćena kisikom. Osim toga vene i arterije se razlikuju i po krvnom pritisku u njima. Vene imaju daleko niži krvni pritisak od arterija.
Mnoge vene teku paralelno sa arterijama u našem tijelu, ali isto tako mnoge vene teku same, bez arterija u blizini, naročito u subkutanom masnom tkivu naših ruku i nogu. Tako da je naš venski sistem gušći i veći od našeg arterijskog.
Anatomska klasifikacija vena:
- Vene glave
- Vene ruku
- Abdominalne vene
- Vene nogu
Krv iz abdominalnih organa prvobitno prolazi kroz tzv. venski portal u našu jetru, gdje se prečišćava prije nego dospije do srca. U našim nogama, većinu krvi transportuju naše dubinske vene, koje teku uz mišiće. Ostatak krvi teće nazad preko površinskih vena noge, koje teku od skočnog zgloba sve do naših prepona gdje se spajaju sa dubinskim venama nogu. Kako bi se prešao put od 1.5 m od naših stopala do srca, majka priroda je opremila naše vene briljantnim rješenjem.
U lumenu naših vena postoje male kvrge koje djeluju poput ventila, to su venski zalisci koji dopuštaju krvi da teće samo u jednom pravcu, prema srcu. Ako krv teće u pravcu srca, uslijed rada naših mišića i zglobova, zalisci su otvoreni. Ukoliko krv želi da teće nazad u naše noge zbog gravitacije, venski zalisci se zatvaraju.
Kada se vene prošire potrebna je kompresija
Fizička aktivnost pomaže našim venama da ostanu u pokretu. Čim naprežemo naše mišiće, vene se zatežu i istišću krv prema gore. Taj jednostavni mehanizam pumpa krv iz naših listova nazad u srce. Nakon kontrakcije, pritisak u praznim venama opada i nova krv može da dospije u lumene. Ovaj mehanizam savršeno objašnjava značaj tjelesne aktivnosti za zdravlje vaših vena.
Bez fizičke aktivnosti, mišići ne mogu vršiti mehanički pritisak na vene, koje kao rezultat toga postaju napuhane i venski zalisci više nisu u stanju da se pravilno zatvore. Krv se slijeva u površne vene, koje nisu stabilizirane od strane mišića i one se proširuju. To dovodi do osjećaja težine, umora, otoka i tzv. paučinastih i varikoznih vena.
Kompresivne čarape sa svojom graduiranom kompresijom vam mogu pomoći.
Kako djeluje kompresivna čarapa ?
Lako je objasniti kako djeluje kompresivna čarapa, pritisak čarape smanjuje promjer vene. Venski zalisci se mogu ponovo zatvoriti i smanjiti količinu krvi koja se vraća niz nogu. Manji promjer vene znači da krv ponovo teče puno brže, što djeluje preventivno stvaranju krvnih ugrušaka ili tromba. Medicinski propisani graduirani pritisak koji je najveći u području gležnja, te je sve blaži što ide prema gore, služi kao ubrzivač protoka krvi natrag u srce. Kada se noga pomakne, čarapa stvara vanjsku granicu mišićima, što aktivnost pumpanja mišića čini još djelotvornijom.
Nošenje kompresivnih čarapa općenito nije neudobno, kao što se misli. Ako nosite čarapu koja je odabrana po mjerenju vaše noge na najmanje 3 mjesta, olakšanje je trenutačno i pomaže da vaše noge ostanu zdrave.
Kompresivne klase
Različite bolesti vena zahtjevaju različite kompresivne klase.
- Blaga ili tzv. preventivna kompresija do 21 mmHg – služi za prevenciju umornih, teških nogu, uzrokovanih dugim stajanjem, sjedenjem ili tijekom trudnoće. Preventivne kompresivne čarape može nositi svako i ne treba vam ljekarski nalaz.
- Umjerena kompresija od 23 do 32 mmHg – preporučuje se kod izraženih varikoznih vena, otečenih nogu, nakon upala vena, sklerozacije ili operacije i u slučaju varikoznih vena tokom trudnoće.
- Jaka kompresija od 34 do 46 mmHg – nakon duboke venske tromboze, konstantnog oticanja nogu, nakon otvorenog nožnog ulkusa.
- Ekstra jaka kompresija od minimalno 49 mmHg – kod vrlo izrazitih oteknuća, limfedema, lipedema.
Vrste kompresivnih čarapa
Zavisno od bolesti, ljekar će vam propisati odgovarajuće čarape. Od poluprozirnih, visokoelastičnih čarapa, do debljih čarapa izdržljivog tkanja. Vrijedi vrlo jednostavno pravilo za odabir odgovarajuće čarape: “Što je veče oštećenje venskog sistema i mekše tkivo nogu, to se moraju nositi jače i deblje čarape.”
Kada se kompresivne čarape ne smiju nositi?
Kompresivne čarape se ne smiju nositi u slučaju poremećaja cirkulacije arterijskog sistema i srčanih komplikacija koje se teško lijeće. Oprez je bitan u slučajevima osjetilnih oštećenja zbog dijabetesa ili neuropatije (oštećenje živaca).
Šta su bolničke čarape?
Bolničke čarape ili tzv. anti-tromboza čarape se koriste uvijek kada je pacijent vezan za krevet na duži vremenski period. One služe za prevenciju stvaranja ugruška kod pacijenata koji leže u krevetu, prije i poslije operacije. Namijenjene su isključivo nogama koje miruju, a ne ispunjavaju svoju svrhu kod pokretnih nogu.
Sve kompresivne čarape imaju definisan raspored jačine pritiska od stopala prema preponi (graduirana kompresija). To je glavna razlika od potpornih čarapa koje imaju oznaku DEN i nisu medicinski standard. Oznaka DEN se odnosi samo na gustinu tkanja, što nema nikakav kompresivni efekat.
